Klimatske promjene aktualna su tema, a pitanja koja se pritom otvaraju u nama bude nelagodu i zabrinutost. Barem bi tako trebalo biti. Sve češće se govori o nužnim koracima za usporavanje već davno predviđene katastrofe. Govori se o planu za spas Planeta. No, dok se o tome govori, ekosutavi su već narušeni, životinjske vrste, ako nisu odavno izumrle, postepeno nestaju, a čovjek i dalje eksperimentira, upliće se u prirodne procese i sve dalje odlazi u genetskoj modifikaciji životinjskih orgamizama. Pa ipak, dok o klimatskim promjenama postoji svijest jer direktno utječu na uvjete ljudskoga života, križanje vrsta iza zatvorenih vrata laboratorija još uvijek ostaje nedovoljno osviješteno pitanje – etičko pitanje.
Upravo o takvim hibridima nastalima tehnološkim napretkom ili znanstvenim istraživanjima, promišlja Lora Elezović. Na crtežima i u skulpturi, autorica predstavlja imaginarne hibride, neobične vrste proizašle iz njezine mašte s ciljem direktnoga djelovanja na promatrača. Poput analitičkog istraživača autorica životinje detaljno grafički bilježi na papirima različitih dimenzija propitkujući granicu između fikcije i zbilje. Plamenac-škamp, konj-morski konjic, tropska otrovna žaba-kolibrić ili pak, zecoptić, samo su neke od čudnovatih kombinacija. Pa ipak, iako ovdje imamo priliku zaviriti u autoričin svijet ispunjen začuđujućim vrstama, možda neka od predstavljenih bića u stvarnosti negdje već i postoje. U azijskim je zemljama za hirovite potrebe pripadnika visokih slojeva društva uobičajena praksa križanja dudovog svilca i pauka s dodatkom gena meduze radi stvaranja fluorescentne tkanine koja svijetli pod određenim plavim osvjetljenjem. Štoviše, radi vizualnog efekta predstavljana je kao zanimljivost. Polazeći upravo od toga primjera suživota prirodnog i umjetno kreiranoga svijeta, japanska umjetnička skupina Another Farm instalacijom Modified Paradise suočava čovjeka s nestvarnim svjetlećim produktima današnjice (uključujući i žive organizme) postavljajući ključno pitanje: Idemo li prema distopiji ili modificiranom raju?
Lorini imaginarni hibridi, minuciozne i zastrašujuće realistične izvedbe, mogli bi biti odgovor na to pitanje. Te neobične vrste upozorenje su čovjeku da je njezin imaginaran svijet itekako stvaran i zabrinjavajućega daljnjeg razvoja. No autorica ostavlja prostora za promjenu. Ova stvorenja pozivaju promatrača da se ponovno poveže s prirodom i osvijesti vrijednost i bogatstvo prirodne raznovrsnosti.
Tekst je nastao kao predgovor izložbi Hibridi Lore Elezović, koja se od prosinca 2021. do veljače 2022. mogla pogledati u Botaničaru u Zagrebu.
Lora Elezović rođena je 1995. godine u Torontu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu te 2020. godine diplomirala na nastavničkom smjeru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Igora Čabraje i komentorice profesorice Ines Krasić, na grafičkom odsjeku i stekla zvanje magistra edukacije likovne kulture. Uz nekoliko samostalnih izložbi, izlagala je na 40-ak skupnih u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2017. godine aktivno vodi likovne radionice. Članica je HDLU-a od 2020. godine.