Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu partner je u velikom međunarodnom projektu digitalizacije knjižne građe ADRINETBOOK, koji je usmjeren na promociju, valorizaciju i zaštitu kulturnog nasljeđa Jadransko-jonske regije.
Cilj projekta je umrežavanje kulturnih institucija u regiji te povezivanje kulturnog i turističkog sektora, čime se omogućuje drugačiji, održiviji pristup turizmu, ali i povećani interes za kulturnu baštinu.
Kroz posebno osmišljene programe za edukaciju u području digitalizacije te razmjenu znanja i vještina nastoji se doprijeti do šire publike. Voditeljica projekta je Jasna Jakšić, kustosica i voditeljica Knjižnice i Dokumentacijskog i informacijskog odijela Muzeja suvremene umjetnosti.
Tijekom proteklih mjeseci digitalizirana je arhivska građa povezana s međunarodno značajnom manifestacijom Nove tendencije. Pokret je osnovan u Zagrebu 1961. godine na poticaj nekolicine umjetnika, kritičara i kustosa – Bože Beka, Borisa Kelemena, Radoslava Putara, Matka Meštrovića i Almira Mavigniera. Te je godine održana prva izložba u Galeriji suvremene umjetnosti pod nazivom Nove tendencije kako bi naznačila pluralitet avangardnih pravaca i umjetničkih pristupa. Do 1973. godine održano je sveukupno pet međunarodnih izložbi popraćenih simpozijima i publikacijama, pri čemu je naziv mijenjan od Nove tendencije 1 i 2, preko Nova tendencija 3 do naziva posljednjih izložbi Tendencija 4 i 5, čime je naznačen homogeniji pristup. Manifestacija je okupila hrvatske, francuske, talijanske, njemačke, španjolske i ruske kritičare i umjetnike, a privukla je i američke, brazilske te japanske suradnike. Neki od najznačajnijih sudionika koji su se bavili ritmom, svjetlošću te utjecali na uvođenje pojma programirane umjetnosti su: Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Vladimir Bonačić, Victor Vasarely, François Morellet, Julio Le Parc, Jesús Rafael Soto, Jean-Pierre Yvaral i mnogi drugi.
Digitalizirana građa obuhvatila je korespondencije, osobne fotografije i biografije umjetnika, fotografije radova i postava izložbi, razne publikacije (poput međunarodnog časopisa Bit International čiji je urednik bio Božo Bek) i ostale materijale povezane s organizacijom i provedbom takve manifestacije.
